Česta pitanja

Najčešći razlozi za pripremu poslovnog plana su:

• Da privučete investitore
• Da provjerite hoće li vaša poslovna ideja biti moguća odnosno uspješna
• Da razvijete svaki segment svog poslovanje i uspostavite proces redovnog sagledavanja i korekcija u toku samog procesa
• Da odredite polazne tačke i putokaze
• Da naučite o ciljnom tržištu
• Da osigurate dodatno finansiranje ili pozajmice/kredite
• Da odredite svoje finansijske potrebe
• Da privučete uticajne ljude s vrha
• Da nadzirete svoje poslovanje
• Da osmislite plan o tome kako se nositi sa stvarima koje se u ovom momentu ne mogu predvidjeti

Svaki dio poslovnog plana je veoma važan ali pojedini dijelovi će biti važniji u zavisnosti za koga pripremate poslovni plan, odnosno ko će ga gledati i čitati. Sažetak je uvijek veoma važan je će se on prvo pogledati i od njega zavisi da li će se uopšte gledati kompletan plan. U slučaju da se aplicira za kredit pored sažetka posebnu pažnju treba obratiti na marketing i finansijski plan. U slučaju apliciranja za grant sredstava, većina poziva će navesti koji djelovi su od posebne važnosti.

Ne postoji opšteprihvaćeni obrazac za poslovni plan ali se neka pravila u toku pripreme plana mogu smatrati kao univerzalna.

U pogledu sadržaja:

• Neka vaš poslovni plan bude kratak i precizan: obratite pažnju na to da prikazi budu pregledni. Upotrebu tehničkih izraza svedite na neophodnu mjeru.
• U vašim navodima napravite razliku između činjenica i planova. Uvijek komentarišite i negativne aspekte. Neka vaše pretpostavke o budućnosti budu osnovane. Ako treba da koristite strane izvore, citirajte ih sa napomenom odakle potiču.

Osnovna pravila u pogledu forme:

• Izbjegavajte “prazne stranice”.
• Na naslovnoj strani napišite naziv, adresu, broj telefona firme, kao i ime glavne odgovorne osobe.
• Ne zaboravite da navedete sadržaj. Možete da ga podijelite po poglavljima. Numerišite strane. Onaj ko dobije poslovni plan na taj način će da ima brži pristup temama koje ga najviše zanimaju.
• Dodaci kao što su bilansi i analize, biografije rukovodilaca, izvještaji iz novina, prospekti firme i proizvoda itd. navode se u prilogu.

Nemojte čekati s pisanjem plana. Mnogo ljudi pišu poslovni plan svog preduzeća samo kada to moraju da učini, a redovno se dešava da banka ili investitor zatraže plan, a njega nema. Nemojte nikad misliti da imate dovoljno vremena za pisanje poslovnog plana. Takođe, nije dobro ni reći ”nemam vremena da pišem” ili ”ne treba mi plan. Previše sam zauzet da bih ga pisao”. Koliko god bili prezauzeti, uvijek morate imati vremena za pisanje poslovnog plana. Neki poslovni planovi, danas, obuhvataju veoma kratak vremenski period. Čak svega 24 časa!! Jer su promjene u okviru tih poslova izuzetno frekventne. Zato zapamtite: Plan je ništa a planiranje je sve!

U principu, svaku promjenu bi trebalo registrovati čim nastupi, ali kad je u pitanju promjena broja radnih sati potrebno je radnika prvo odjaviti, a zatim ga prijaviti sa novim brojem sati. Odjavu nije moguće napraviti prije datuma njenog stupanja na snagu, a Poreskoj upravi je potrebno nekoliko dana da tu odjavu i evidentira. Tek nakon toga je moguće napraviti novu prijavu. U praksi, Poreska uprava prihvata prijave koje su napravljene u toku mjeseca u kojem je nastala promjena.

Prvo se potpisuje ugovor u TOBL (ne plaća se). Zatim se sa ugovorom prijavljuje u APIF kako bi se izvršio upis u registar apartmana (plaća se taksa 35 KM). Nakon toga se u gradskoj upravi podnosi zahtjev za kategorizaciju (plaća se 50 KM) a Grad će izvršiti kategorizaciju (odrediti broj zvjezdica) i izdati vam natpisnu tablu koja se postavlja na apartman. Nakon ovoga se vrši uplata paušala koja iznosi 30 KM po krevetu godišnje. Ovo je propis važeći u Oktobru 2023. godine ali uskoro se očekuje donošenje novog zakona u kojem će se ovi uslovi vjerovatno promijeniti.

Gotovinsko plaćanje između preduzeća je dozvoljeno za nabavku proizvoda (osim proizvoda u trgovini na veliko) i usluga ako pojedinačna vrijednost računa/fakture ne prelazi 500 KM.

Član 126. Zakona o radu propisuje da se plata isplaćuje najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Član 24. Zakona o doprinosima propisuje da obaveza plaćanja doprinosa nastaje kada se isplati plata, a ako plata nije isplaćena rok za plaćanje doprinosa je dva mjeseca od isteka mjeseca na koji se odnose doprinosi.

Član 58. Zakona o porezu na dohodak propisuje da se porez plaća u trenutku isplate prihoda. Ne postoji rok do kojeg se mora platiti porez ako  prihod nije isplaćen.

Za službena putovanja, troškovi se obračunavaju na osnovu putnog naloga, a od januara 2023. godine isplaćuju se isključivo na račun radnika. Isplate putnih troškova u gotovini nisu dozvoljene.

Radnik ostvaruje pravo na naknadu u slučajevima kada je do prekida radnog odnosa došlo bez njegove krivice, pristanka ili zahtjeva, uz uslov da ima najmanje osam mjeseci neprekidnog staža u posljednjih dvanaest mjeseci ili najmanje dvanaest mjeseci staža sa prekidima u posljednjih osamnaest mjeseci. Radnici kojima je radni odnos prekinut na njihov zahtjev, sporazumno ili zbog počinjene teže povrede radne discipline ne ostvaruju pravo na naknadu.

Trajanje naknade zavisi od ukupnog staža radnika. Za staž do jedne godine naknada se isplaćuje jedan mjesec, za staž od godinu do dvije dva mjeseca, za staž od dvije do pet godina tri mjeseca, od pet do deset godina šest mjeseci itd.

Topli obrok radnicima se može obezbijediti na jedan od tri načina:

• organizovanjem ishrane u prostorijama poslodavca,
• putem keteringa koji obezbjeđuje drugo pravno lice koje je registrovano za tu vrstu usluge i
• isplatom naknade za topli obrok u novcu.

Na naknade za topli obrok isplaćene u novcu se obračunavaju i plaćaju doprinosi i porez u istim procentima kao i za platu. Ukoliko se topli obrok obezbjeđuje kroz organizovanu ishranu ili putem kejteringa, iznos do 0,75% prosječne neto plate u RS u prethodnoj godini po radniku dnevno je oslobođen poreza i doprinosa.

Doprinos za solidarnost se plaća u iznosu od 0,25% od neto plate radnika. Poslodavac obračunava i plaća ovaj doprinos u ime radnika, a neto plata se umanjuje za taj iznos.

Radnici koji ne žele da plaćaju ovaj doprinos imaju mogućnost da Upravnom odboru Fonda solidarnosti pošalju zahtjev za osobađanje od ove obaveze. Na osnovu ovog zahtjeva Upravni odbor Fonda će obavijestiti poslodavca da za te radnike ne obračunavaju i ne uplaćuju doprinos za solidarnost.

Naknada za vode se može plaćati po mnogo različitih osnova kao što su korištenje površinskih ili podzemnih voda za piće, flaširanje, navodnjavanje, uzgoj ribe i slično, naknada za vađenje materijala iz vodotoka, naknada za zaštitu voda itd.

Naknada koju obavezno plaćaju svi poslodavci je naknada za ispuštanje otpadnih voda koja se plaća na osnovu tzv. „ekvivalentnog broja stanovnika“. Ekvivalentni broj stanovnika se dobije na način da se broj zaposlenih radnika u mjesecu pomnoži sa koeficijentom zagađenja koji iznosi 0,50. Dobijeni ekvivalentni broj stanovnika se množi sa cijenom koja trenutno iznosi 2,00 KM i tako se dobija mjesečni iznos naknade.

Plaćanje se vrši na račun javnih prihoda (isti račun na koji se plaćaju i doprinosi, porezi itd.), a unosi se vrsta prihoda 722 447.

Način prijavljivanja i obrasci se mogu naći u djelu: „Poreske obaveze d.o.o.“ ili „Poreske obaveze s.p.“.

Može. Na obrascu obračuna su predviđena polja u koja se upisuje način dostavljanja obračuna i jedan od tih načina je elektronski.

Status malog preduzetnika može da ima preduzetnik čiji ukupni godišnji prihod po osnovu obavljanja te djelatnosti ne prelazi 50.000 KM i koji nema više od tri zaposlena radnika. Ukoliko želi da ostvari taj status, preduzetnik je dužan da Poreskoj upravi Republike Srpske podnese Zahtjev na propisanom Obrascu 1011. ( „Uslovi za obavljanje djelatnosti s.p.“). Zahtjev se podnosi elektronski preko portala Poreske uprave. Rok za podnošenje zahtjeva je 31. januar i mora se podnositi svake godine. Preduzetnik koji je tek registrovao djelatnost ovaj zahtjev podnosi u roku od 30 dana od početka obavljanja djelatnosti.

Ne postoji obaveza da preduzetnici obračunavaju amortizaciju na nabavljenu opremu, ali je to svakako u njihovom interesu. Član 18. Zakona o porezu na dohodak propisuje da se amortizacija priznaje kao rashod i po tom osnovu se može umanjiti poreska osnovica, tj. konačni iznos poreza koji preduzetnik treba da plati. Ukoliko preduzetnik ne obračunava amortizaciju iznos poreza će biti veći.

Nema nikakve.

Obaveze prema državi ne zavise od isplate zarade i ne nastaju u trenutku isplate. U zavisnosti od načina obavljanja djelatnosti, neki preduzetnici imaju obavezu da za sebe plaćaju doprinose, a svi preduzetnici plaćaju porez prema poreskim prijavama.

Za doprinose važe sljedeća pravila:

• Preduzetnik koji djelatnost obavlja kao osnovnu, dužan je da do dvadesetog u mjesecu prijavi i plati doprinose za prethodni mjesec. Osnovica za obračun doprinosa je najmanje 60% od prosječne bruto plate u Republici Srpskoj u prethodnoj godini.
• Preduzetnik koji djelatnost obavlja kao dopunsku nema obavezu plaćanja doprinosa jer je već osiguran po drugom osnovu.

Porez na dohodak preduzetnici plaćaju akontativno svakog mjeseca, a obračunavaju ga na sljedeći način:

• Mali preduzetnici podnose mjesečnu prijavu na obrascu 1007, a na kraju godine na istom obrascu podnose godišnju prijavu. Iznos poreza je 2 % od ukupnih prihoda u mjesecu ili godini za koje se podnosi prijava, s tim da na godićnjem nivou iznos poreza ne moće biti manji od 600 KM.
• Preduzetnici koji nemaju status malog preduzetnika na početku godine podnose prijavu akontacije poreza na dohodak na obrascu 1008 i u toj prijavi sami procjenjuju očekivane prihode i rashode, kao i mjesečni iznos akontacije poreza. Na kraju godine na Obrascu 1004 i njegovim prilozima (1005 i 1006) podnose konačnu prijavu na osnovu ostvarenih prihoda i rashoda i po potrebi doplaćuju razliku poreza.

Ove obaveze za porez i doprinose preduzetnici imaju bez obzira da li su sebi isplatili prihod ili nisu.

Zavisi od vrste softvera. Ako je u pitanju softver koji se nabavlja odvojeno od računara ili opreme na kojoj se koristi, a pravo njegovog korištenja je vremenski ograničeno, tada se obračunava amortizacija. Ako je softver vezan uz uređaj na kojem se koristi i ne može se po potrebi instalirati na druge uređaje, tada se on posmatra kao sastavni dio uređaja i amortizuje se kroz uređaj.

Avansna plaćanja i uplate se evidentiraju knjiženjem bankovnih izvoda. Ako je dobavljač PDV obveznik i ukoliko isporuka i fakturisanje nisu izvršeni u istom mjesecu u kojem je plaćen avans, dužan je da ispostavi avansnu fakturu koja služi za obračun PDV-a. Ako je izdana avansna faktura, onda se nakon isporuke izdaje i storno-avansna. I dobavljač i kupac knjiže avansne i storno-avansne fakture.

Ugovor sa dobavljačem nije uvijek neophodan, npr. kad su u pitanju jednokratne nabavke, ali je poželjno da se sve veće nabavke ili nabavke koje se vrše tokom dužeg vremenskog perioda (npr. usluge ćišćenja, računovodstvene usluge, održavanje opreme i sl.) dokumentuju ugovorima.

Pružanjem knjigovodstvenih usluga se može baviti bilo koje pravno lice ili preduzetnik koji se registruje za obavljanje te djelatnosti uz uslov da zapošljavaju najmanje jedno lice sa licencom sertifikovanog računovođe ili sertifikovanog računovodstvenog tehničara. Ukoliko preduzetnik registruje knjigovodstvene usluge kao dopunsku djelatnost, on mora da posjeduje licencu.

Dovoljne su fakture.

Za službena putovanja unutar BiH potreban je putni nalog koji se pravi prije planiranog puta i u kojem se navode podaci o licu koje putuje, svrsi i odredištu putovanja, sredstvima koja će se koristiti za putovanje i ostale bitne informacije. Nakon putovanja, se na istom obrascu podnosi obračun putnih troškova uz koji se prilažu računi za gorivo, smještaj, putarine i sve ostalo.

Za službena putovanja izvan BiH je, pored putnog naloga, potrebna i odluka ili rješenje poslodavca o upućivanju radnika na službeni put u inostranstvo.

Ne postoji ograničenje za ostvareni promet, ali način vođenja knjiga i prijavljivanja obaveza može da zavisi od ostvarenog prometa. Preduzetnici kojima je godišnji promet veći od 50.000 KM ne mogu da imaju status malog opreduzetnika, a preduzetnici koji ostvaruju promet veći od 500.000 KM ne smiju da poslovne knjige vode po principu prostog knjigovodstva već su obavezni da vode dvojno knjigovodstvo.

Ne. Neki dobavljači i institucije će prihvatiti ovjerenu uplatnicu kao dokaz, ali stvarni dokaz je izvod iz banke, a ne uplatnica.

Može. U ovom slučaju se s.p. može registrovati kao dodatna ili kao dopunska djelatnost.